Stiri

ZAUSTAVIMO OPASNE NAMJERE POD KRINKOM COVIDA. VRATIMO ĐAKE I STUDENTE U UČIONICE

Ako u prezentiranome obliku i postoji COVID-19 od njega su puno opasnije mračne i tajne namjere. Što se pod krinkom Koronavirusa želi mučki provesti u svijetu poslušajte u ovom videu.
Otuđenost i individualizam su poteškoće s kojima se najviše čovjek današnjice susreće. Nametljivo nuđenje virtualne stvarnosti udaljilo je osobe od realnosti, susreta, empatije, socijalizacije, potrebe za ljudskim bićima kao takvima. U vrijeme COVIDA – 19, kako su mu nadjenuli ime, taj virtualni svijet je postao dominantan i, što je najgore, jedini izbor. Modeli takvog načina djelovanja ostavljaju tragične posljedice na razvoj djece i mladih, te duševne i psihičke tegobe odraslima i starijima. Takav svijet bez susreta razvija shizofreno i depresivno stanje s nesagledivim posljedicama. Tome se mora stati na kraj. Od svih najveće posljedice osjećaju đaci i studenti – naša budućnost. Potom su kolateralne žrtve roditelji, ukućani, a u budućnosti cijeli sustav i zajednica – društvo, čovječanstvo.

Sveta Brigita Švedska imala je više ukazanja za svoga života. U jednome od tih ukazanja, Blažena Djevica Marija objavila je svetici pobožnost na čast sedam njezinih žalosti.
Blažena je Djevica Marija obećala milosti onima koji budu svakodnevno moliti i širili ovu pobožnost. Pobožnost je odobrila Sveta kongregacija za širenje vjere i papa Klement XII., a nalazi se u knjižici “Objave” sv. Brigite.

Gospa je otkrila sv. Brigiti: “Tražila sam diljem Zemlje, žali li tko mene i meditira li nad mojim žalostima, ali sam našla jako rijetke. Moja kćeri, premda sam zaboravljena od mnogih, barem me ti nemoj zaboraviti, meditiraj nad mojim žalostima i širi ih gdje god možeš.”

Priča o njezinom nastanku svjedoči o zahvalnosti Portugalaca Nebeskoj Kraljici jer ih je sačuvala od strahota Drugog svjetskog rata.
Jedna od najpoznatijih kraljevskih kruna u posljednjih stotinjak godine zasigurno jest ona kojom je okrunjena Gospa Fatimska, piše National Catholic Register. Priča o njezinom nastanku svjedoči o zahvalnosti Portugalaca Nebeskoj Kraljici jer ih je sačuvala od strahota Drugog svjetskog rata.

Jučer 12.07.2020 u Karaševu bila je održana sveta misa u čast Svete Marije Lurdske. Misa je bila održana kod izvora Svete Marije Lurdske u Karaševu i misu je predvodio biskup Temišvarske biskupie Mons. József-Csaba Pál. Ove godine zbog bolesti nije bio prisutan fra Mario Jurišić. Zbog stanja oko korona krize nisu bili prisutni gosti iz Hrvatske, načelnik općine Zmijavci Miroslav Karoglan i gospodin Zdravko Gabelica, koji inače, kao i fra Mario Jurišić, bili su prisutni svake godine u našem kraju prilikom održavanja svete mise u čast Svete Marije Lurdske. Od svećenika iz našeg kraja bili su prisutni župnik vlč. Petar Rebedžila, vlč. Mikola Lauš, vlč. Sima Milja, vlč. Dobra Petar, vlč. Sima N. Milan.

Naposljetku, ženidba nije svojstvena samo kršćanima, nego je zajednička svim kulturama i svim religijama. Što onda takvu “zemaljsku” stvarnost kao što je ženidba čini sakramentom?
Što brak čini sakramentom? Odgovor je jednostavan – krštenje. Kao što Ivan Pavao II. kaže: “Naime, krštenjem su muž i žena konačno ucijepljeni u novi i vječni savez, u zaručnički savez Krista s Crkvom. Upravo zbog toga nerazorivog ucjepljenja, prisna zajednica bračnoga života je uzdignuta i uznesena u zaručničku ljubav Krista, podržavana i obogaćivana njegovom otkupiteljskom silom.”1

On bi se trebao svestrano za nju brinuti, pomagati joj, nositi je u srcu i na rukama, štititi je, braniti, zagovarati i biti na njezinoj strani, imati vremena da s njom razgovara, da izrazi ono što je u njegovu srcu i da čuje što ona misli...