Stiri

Egzorcizam djece teško je razumjeti. Pa ipak, to je stvarnost. Među žrtvama Zloga ima mnogo djece. Nevina su. Nemaju grijeha. Ali Sotona pokušava zaposjesti i njihovo tijelo. I u tome često uspijeva.

Poslije egzorcizama nad jednim seljakom iz okolice Rima, život mi je postao prilično buran. Ali i monoton. Monoton zato što poslije toga prvog egzorcizma već godinama svakodnevno radim jedno te isto – egzorciziram. Obavljam egzorcizme i nad deset do petnaest osoba na dan. Svakoga dana, uključujući i blagdane.

Moja bitka jest osobna bitka protiv Sotone, bitka koju nisam tražio, zadaća koju mi je Bog povjerio po kardinalu Polettiju i koju sam prihvatio u duhu poslušnosti, prihvaćam tu bitku i onda kada je teška, strašna. Primjerice, kada sam se prvi put susreo s nečim što nisam očekivao – djetetom od nekoliko mjeseci.

Teško je to razumjeti. Pa ipak, to je stvarnost. Među žrtvama Zloga ima mnogo djece. Nevina su. Nemaju grijeha. Ali Sotona pokušava zaposjesti i njihovo tijelo. I u tome često uspijeva. Opsjednuće, ponekad, počinje još dok je dijete u majčinoj utrobi. Strašno je to, ali je tako.

Događa se da neki čarobnjak ili vračar nabaci urok na ženu s nakanom da pogodi i dijete koje nosi u krilu. I, nažalost, ponekad u tome uspije. To je neobjašnjivo, ali se urok ukorjenjuje, jasno je da je to nešto što Bog dopušta.

Izgrađeno je i postavljeno postolje za svetohranište (tabernakul). Radove izrade izveo je poznati majstor stolar Josip Pek iz Svete Elene. Postolje je izgrađeno od hrastovog drveta visoke kvalitete, prikladno pripremljen za tu vrstu rada. Na postolje stavljena je poznata slika talijanskog slikara Leonarda da Vincia pod nazivom ”Posljednja večera”. Slika je uklesana u drvo i prikazana u trodimenzionalnom obliku. Pravo za korištenje slike, tako reći licenca, kupljena je. Na postolje metnuti su i novi pozlaćeni svijećnjaci (o svijećnjacima pisali smo u prethodnim člancima). Posvećenje postolja i svijećnjaka biti će obavljeno prilikom svete mise na Veliku Gospu.
Prilažemo članku i slike koje prikazuju postolje i svijećnjake.

Započeti su završni radovi zidanja iznad prozora. Nakon zidanja fasade i postavljanja novog krova na župnom uredu, ostao je malen prostor na gornjemu dijelu fasade, između krova i linije na kojoj su postavljeni prozori, prostor koji je bio prazan. Taj dio prostora treba ozidati crvenom fasadnom ciglom. Radovi oko toga započeli su ovih dana. Radovi traju i najvjerojatnije do subote biti će gotovi. Postavljamo nekoliko slike koje prikazuju radove.

Jučer 16. srpnja marijansko svetište Marija Radna slavilo je 350 godina dolaska čudotvorne Gospine slike u svetište. Davne 1668. godine Georg Vriconosa poklanja crkvi u Mariji Radni Gospinu sliku kupljenu u Italiji. Crkva i franjevački manastir u Mariji Radni osnovani su od jednog bosanskog franjevačkog reda. Prvo čudo vezano za čudotvornu Gospinu sliku navodno se dogodilo 1695. godine, kada je crkva izgorjela, a Marijina slika pronađena neoštećena u pepelu.
Svetu misu u čast ovog događaja predvodio je kardinal Vinko Puljić u koncelebraciji s našim temišvarskim biskupom Martinom Roos i zrenjaninskim biskupom Ladislavom Nemet.
Izdvajamo dio propovjedi koju je Njegova Ekscelencija kardinal Vinko Puljić izrekao prigodom svete mise:

.

“Draga braćo u biskupstvu, posebno novi biskupe, upućujem iskrene čestitke. Braćo redovnici i sestre redovnice. Draga braćo i sestre, Gospini hodočasnici. Kada sam prvi puta posjetio ovo svetište 2009. godine ponio sam divno sjećanje na ovo svetište. Danas sam ponovo kod Marije Radne, čudotvornog lika Gospinog, da zajedno s vama proslavimo ovu divnu obljetnicu 350 godina čudotvornog Gospinog lika. Kada sam bio 2009. godine ostalo mi je divno sjećanje na kolonu hodočasnika koji okićenim križem pjevaju i mole. Velika je to povijesna istina, naš hod za križem. Naš ljudi vjere izdržali su brojne kušnje jer im je križ bio uporište nade i ustrajnosti."

Prošle nedjelje 08.07.2018. bila je održana sveta misa u čast Svete Marije Lurdske. Sveta misa bila je održana kod izvora Svete Marije Lurdske u Karaševu. Tome svečanom događaju prisustvovali su gosti iz Hrvatske ali i svećenici i vjernici iz naših karaševskih sela. Bili su prisutni: fra. Mario Jurišić, Miroslav Karoglan (načelnik Zmijavaca), gospodin Zdravko Gabelica, načelnik iz Lupaka, načelnik iz Karaševa, vlč. Petar Dobra, vlč. Marjan Tinkul, vlč. Milan Sima. Misu ove godine kod svetišta Gospe Lurdske u Karaševu predvodio je fra. Mario Jurisić. U propovijedi prigodom svete mise, fra. Mario Jurišić spominje koja sve imena Sveta Marija može nositi. Sveta Marija je: ”žena jaka”, ”milosti puna”, ”pobjednica nad zlom”, ”naša odvjetnica”, ”vrt netaknut”, ”blagoslovljena među ženama”, ”nježna majka”. Posebno fra. Mario Jurišić naglašava ime ”nježna majka”, jer Sveta Marija je nježna i dobra, ona je naša odvjetnica.
U nastavku članka prilažem nekoliko fotografije slikane prigodom svete mise.

Hodočašćem u svetište Blažene Djevice Marije u Čiklovi obilježava se Pohođenje Blažene Djevice Marije svojoj rođakinji Elizabeti. Pohod Blažene Djevice Marije blagdan je koji se temelji na Evanđelju (Lk 1,39-56). Djevica Marija krenula je u posjet iz svog grada Nazareta u Elizabetino selo Ain Karim, nedaleko Jeruzalema. Put je bio oko 140 km dug, za što je trebalo pet dana pješačenja. Nakon pet dana, Marija je konačno došla i pozdravila Elizabetu. Čim je Elizabeta čula Djevicu Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi. Elizabeta se napunila Duha Svetog i izjavila: "Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!” (Lk 1, 42). Toga datuma rumunjski Hrvati iz karaševskih sela hodočaste svetištu Blažene Djevice Marije u Čiklovi. I ove godine, kao i prošle, hodočasnika u svetištu Blažene Djevice Marije u Čiklovi bilo je u velikome broju. Raduje spoznaja da velik broj mladi je hodočastio pješice u svetište Marije Čiklove. Tradicija hodočašćenje u svetište Marije Čiklove je jako stara i za nas rumunjske Hrvate Marija Čiklova predstavlja skriveno blago.
Prilažemo članku par slika iz svetišta Marije Čiklove, slikane prilikom hodočašća.